Prema poražavajućim podacima koje je početkom godine objavila Slobodna Dalmacija, gimnazijalci u prosjeku čitaju dvije knjige godišnje, a najdraža im je autorica Nives Celzijus.

Ovo malo ali indikativno istraživanje je provedeno na uzorku od 250 učenika tri elitne splitske gimnazije, no ni u metropoli stanje nije bolje. Kako je tada izjavio jedan od poznatijih zagrebačkih profesora književnostii i jedan od čitanijih hrvatskih pisaca, Zoran Ferić, većina srednjoškolaca ne čita ili čita jako malo.

U razredu se uvijek nađe pet učenika koji pročitaju lektiru, iako ne moraju biti štreberi. Zbog takve su situacije čitateljske sposobnosti djece sve lošije. Oni su nesposobni shvatiti neki ozbiljniji tekst. Prije 15 godina bilo je normalno čitati Prousta, dok su đacima danas i sami ulomci teško shvatljivi – objasnio je Ferić za Slobodnu.

Usprkos e-knjigama, internetu i DVD-kulturi, čitanje „pravog papirnatog štiva“ nezamjenjivo je u razvoju i obrazovanje mlade osobe. S kulturom čitanja se počinje u ranoj dječjoj dobi, po nekima i prije savladavanja abecede. Kako i vaše dijete ne bi postalo dijelom spomenute sive statistike, vrijeme je da razmislite čita li ono dovoljno. I ne zaboravite, ne radi se samo o pukom čitanju.

O savladavanju jedne od najvažnijih vještina u ljudskom životu ovisi kvaliteta života vašeg djeteta, njegova akademska karijera, posao s kojim će se baviti pa i sama financijska stabilnost njega i njegove buduće obitelji.

Kako početi?

Dom pun dobrog štiva najbolji je poticaj za čitanje. Istražite koji su interesi vašeg djeteta i sukladno tomu hranite njegovu glad za znanjem. Ukoliko je dijete premaleno ili ne iskazuje afinitete, posavjetujte se s knjižničarima. Oni su dobro educirani i poznaju interese čitatelja ovisno o dobi.

Ako je vaše dijete zainteresirano, primjerice, za mitove, nemojte se ograničiti isključivo na to. Proširite mu interese. Primjerice, zanimaju li ga antički mitovi, pribavite mu i knjige koje će na zanimljiv način prikazati život i povijest starih Grka.

Ne ograničavajte dijete literaturom striktno propisanom za njegovu dob. Ako ga zanimaju kompliciraniji tekstovi, čitajte zajedno s njim. Objasnite mu stvari koje ga zbunjuju. Nahranite njegovu glad za znanjem i ne zaboravite da djetetu možete ponuditi i magazine, novine, stripove ili, uz odgovarajući nadzor, Internet.

Neka mu knjiga bude uvijek pri ruci. Tamo gdje je igra trebaju biti dostupne i knjige.

Napravite mjesto za čitanje. Starijoj djeci uredite police na kojoj će moći držati svoje slikovnice, stripove i knjige. Umjesto polica, možete upotrijebiti kartonske ili plastične kutije. Neka budu lijepo uređene i uvijek dostupne. Stvorite red među njima. Potaknite ga da osmisli sistem po kojem će ih slagati. Pored mjesta za knjige postavite stolac i stolić za čitanje. Neka to bude ugodan kutak u kojem će dijete, uz vaš poticaj, svakodnevno provesti neko vrijeme. Ne zaboravite osigurati dobro osvjetljenje.

Prije 15 godina bilo je normalno čitati Prousta, dok su đacima danas i sami ulomci teško shvatljivi.

Potaknite dijete na pisanje vlastite knjige. Mogu to biti kratke priče ilustrirane vlastitim crtežima, izrescima iz novina. Nabavite im posebnu bilježnicu koja će se razlikovati od svih ostalih bilježnica koje imaju. Potaknite njihovu literarnu kreativnost.

I ovo je važno!

• Omogućite djetetu svakodnevno mirno okružje u kojem će moći čitati bez ometanja koncentracije.
• Ograničite vrijeme koje dijete provodi pred ekranima (TV, računalo, video-igrice…)
• Čitajte zajedno. Ponudite djetetu da ćete mu vi glasno pročitati knjigu ili ga ohrabrite da vam naglas čita iz njegovog omiljenog magazina.
• Stvorite naviku zajedničkog sjedenja u kojem ćete vi čitati svoje štivo, a dijete svoje. U potpunoj tišini.

Za one koji žele znati više:

• Učenje čitanja nije prirodan proces koji će se dogoditi sam od sebe.
• I djeca natprosječne inteligencije mogu imati problema sa savladavanjem čitanja. Ne zaboravite da je čitanje puno više od pukog prepoznavanja slova.
• Istraživanja pokazuju da je uzrast 4-6 godina najpogodniji za savladavanje čitanja. Sve iznad 7 godina je nadoknađivanje propuštenog.
• Prema Američkoj udruzi javnih knjižnica, ako je dijete loše čita na kraju prvog razreda, postoji 90% izgleda da će slabo čitati i na kraju četvrtog razreda.
• Istraživanje sveučilišta Yale pokazuje da će 75% djece koja loše čitaju u trećem razredu biti loši čitači i tijekom srednje škole.